|
|
| |
|
 |
|
Redakcija Alema uz tursku
"Tiku" u novim prostorijama obilježila šesti rođendan |
|
|
|
Donacija
Turske
značajna pomoć Alemu |
|
|
Metin Arslanbaš: "Jedino što nas
dijeli je jezik, sve drugo imamo isto. Možda su nam
jezici različiti, ali su nam duše iste. Ova naša pomoć
je možda simbolična, ali je ona samo početak..."
Nadira Avdić-Vllasi: "Bošnjaci po prvi put u novijoj
historiji dobijaju priliku da imaju svoj etnički
identitet, svoje ime, obrazovanje, pa i informiranje na
svom bosanskom jeziku. Zapravo, u cijelom regionu, izvan
BiH, oni jedino na Kosovu imaju obrazovanje od
predškolskog, osnovnog, srednjeg pa sve do visokog.
Imaju svakodnevni program na javnom servisu RTK-a, i
list na bosanskom jeziku - Alem - koji ima puno teškoća,
ali postoji…" |
|
|
|
|
 Šest
godina postojanja "Alema" je iza nas. Na rođendanu
slavlje u povodu novih prostorija koju je opremila
turska vladina organizacija "Tika" sa ispostavom u
Prizrenu. Njen koordinator za Kosovo, gospodin Metin
Arslanbaš, je lično realizirao projekat koji smo
inicirali prije godinu dana, nakon što su 14. aprila
2006. godine, policiji još uvijek nepoznata lica,
provalila u radne prostorije i jedan dio redakcijske
opreme sa historiski neprocjenjivom arhivom otuđila.
Na svečanom činu otvaranja nove prostorije, šef "Tike"
je u razgovoru sa glavnom i odgovornom urednicom,
Nadirom Avdić-Vllasi istakao "da Bošnjake i Turke vezuje
dugovjekovno i istinsko prijateljstvo".
- Bošnjaci su vrlo fini, radni i pošteni ljudi i za nas
ste vi uvijek imali posebno prijateljstvo. Jedino što
nas dijeli je jezik, sve drugo imamo isto. Možda su nam
jezici različiti, ali su nam duše iste. Ova naša pomoć
je simbolična možda, ali je samo početak - kazao je
gospodin Arslanbaš i dodao da je sa odgovornima u
glavnoj centrali "Tike" u Turskoj, Alemov projekat
prikazao prioritetnim, a to je potvrđeno i na nedavnom
sastanku u Prizrenu sa predsjednikom "Tike", gospodinom
Hakanom Fidanom, i najboljim saradnikom turskog
premijera, Ahmetom Dautlogua.
- Sa profesorom dr. Dautologijem i gospodinom Fidanom,
predsjednikom naše "Tike", koji je vrlo dobar poznavalac
balkanskih prilika, a Balkan za Tursku predstavlja
interesantno područje, razgovarali smo o budućim
ulaganjima ovdje na Kosovu. Možda su Kosovo i Balkan
bili zapostavljeni do sada, ali ubuduće će se to
nadoknaditi - poručio je šef "Tike".
Zasigurno da je Redakcija Alema imala sreću da je u ovom
mandatu ovaj humanitarac koordinator "Tike", kojem nije
prvi put da se druži sa Bošnjacima. Susretao se,
saosjećao i patio sa izbjeglim Bošnjacima tokom rata u
BiH. Rukovodio jedan izbjeglički kamp u Turskoj.
Glavna i odgovorna urednica Alema, Nadira Avdić-Vllasi
je, nakon što se zahvalila visokom gostu iz "Tike",
opisala ličnu kartu Redakcije i pojednostavila okolnosti
pod kojima je nastao magazin Alem poslije integracije sa
lokalnim listom "Kosovskim avazom", 2. marta 2001, a
koji je, inače, izlazio u Prizrenu od 8. decembra 1999.
O bliskosti turskog i bošnjačakog naroda Vllasijeva je
dodala:
- Htjela bih još da kažem, da smo mi u Bosni, obzirom da
od 1878. godine, Austrougarska okupirala Bosnu, na
žalost, turski jezik zaboravili, ali smo mnoge vaše
riječi odomaćili, i prisvojili, te mislim da smo uzeli
još mnogo lijepog i vrijednog od vas. Prvo smo se
radovali s vama, pa smo patili zbog vas, pa se nadam da
je opet došlo vrijeme da se radujemo. Ja se zahvaljujem
i zbog toga, jer ste vi stigli na naš šesti rođendan.
Znači, krećemo u sedmu godinu, "krenućemo u školu". Zato,
vi čuvajte nas, mi ćemo vas".
Alem - najtvrđi dijamant
Vllasijeva je još dodala da Alem punih šest godina na
Kosovu kontinuirano izlazi kao nezavisan magazin na
bosanskome jeziku. Nastao je u vrijeme kada je na Kosovu
malo ko govorio bosanski jezik jer je obrazovanje u
proteklim desetljećima bilo moguće samo na srpskom.
- I mediji su postojali samo na srpskom jeziku. Bošnjaci
su i zbog toga, nakon rata, imali mnogo problema. Ali,
kao što se često i u životu događa, nakon prvih godina
teškoća, dogodilo se nešto dobro. Bošnjaci po prvi put u
novijoj historiji dobijaju priliku da imaju svoj etnički
identitet, svoje ime, obrazovanje, pa i informiranje na
svom bosanskom jeziku. Zapravo, u cijelom regionu, izvan
BiH, oni jedino na Kosovu imaju obrazovanje, od
predškolskog, osnovnog, srednjeg pa sve do visokog.
Imaju svakodnevni program na javnom servisu RTK-a, i
list na bosanskom jeziku - Alem - koji ima puno teškoća,
ali postoji - kazala je glavna urednica i dodala da "Alem
označava ime najtvrđeg dijamanta".
- To je simbolika egzistiranja Bošnjaka na ovim
prostorima, trećeg naroda po brojnosti, iza Albanaca i
Srba - dodala je Vllasijeva.
Ona je uz sjećanje na osnivanje lista istakla da "čitaoci
znaju da je bilo teško govoriti bosanskim u to vrijeme".
- Zato smo i napisali: "Svaki jezik može biti vaš, ako
ne govori protivu vas". Ideja je bila da mi potvrdimo
naše postojanje Bošnjaka, tako da će se i na kioscima
širom Kosova naći jedan list na bosanskom jeziku. Nije
bilo lahko. U početku je Američka kancelarija iz
Prištine pomogla ovaj projekat, i mislim da smo u toj
misiji uspjeli.
Nije lahko, ali…
 Alem
je najprije startovao ambiciozno kao nedjeljnik, kaže
Nadira, ali je zbog finansijskih poteškoća počeo
izlaziti dva puta mjesečno. Od prošle godine, nakon što
je distributer za Švicarsku iščezao, zajedno sa preko
deset hiljada eura duga, a kasnije i opljačkane
prostorije Alema, zahvaljujući projektu "Forumu Bošnjaka
Kosova", koji je finansiran od strane Fondacije za
otvoreno društvo, ipak je uspio izlaziti jednom mjesečno.
- Alem se bori onako kako se bore Bošnjaci na ovim
prostorima. Nije nam lahko, skoro da nam niko ne pomaže.
Ovdje je puno entuzijazma uloženo i nadam se da će doći
bolja vremena. Alem je dokazao da jeste dragi kamen,
kada je riječ o informisanju na Kosovu. Svih ovih godina
mi smo bili zajedno sa albanskim listovima. Dodala bih
da nam OSCE u tome nimalo nije pomogao. Nadam se da će i
kosovska vlada i OSCE shvatiti značaj ovog lista, i da
ćemo ubuduće izlaziti redovno i uz pomoć OSCE-a, makar
onoliko koliko to pruža novinama na srpskom jeziku.
Udruženje Bošnjaka "Kosovski avaz", potpomažući Alem
realizacijom nekoliko različitih projekata, kao što je
vrlo uspješan "Forum Bošnjaka Kosova", pokušava da
osigura njegovo kontinuirano izlaženje. Osim toga ova
NVO počela se baviti i izdavačkom djelatnošću. Tako je u
biblioteci Alem po prvi put objavljena na bosanskom
jeziku knjiga "Štit od zlata", prof. dr. Ferida Muhića,
a u pripremi su i druga njegova djela.
- To što smo pokušavali da spasimo Alem odvelo nas je u
neke druge vode. Proširili smo našu djelatnost i na
okrugle stolove, forume i izdavačku djelatnost -
pojasnila je glavna i odgovorna urednica.
Doprinos u politici i kulturi
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika Alema, Mustafa
Balje je između ostalog kazao da se Redakcija svih ovih
godina trudi da vodi jednu nezavisnu politiku, te da je
Alem odoljevao političkim pritiscima.
- Svih ovih godina Alem je dao jedan pečat bošnjačkoj
zajednici i istovremeno uticao na demokratske procese,
učestvujući u svim događajima na Kosovu. Svojim temama,
aktualnostima, reportažama, intervjuima pokušali smo da
otvoreno prezentiramo realnost. I da bošnjačku zajednicu
prikažemo drugim zajednicama. Imali smo šta pokazati, a
i dali smo doprinos u politici, kulturi i tradiciji.
Alem je svih ovih godina imao finansijskih poteškoća i
izdržavao se zahvaljujući projektima "Udruženja Bošnjaka
Kosovski avaz" - UBKA. Poznato je da i albanske novine
ne uspijevaju da opstanu bez donacija, a međunarodne
organizacije su stalno insistirale da Alem bude
samoodrživ, što je praktično nemoguće. Kao da niko osim
novinara i saradnika nije bio zainteresiran za opstanak
Alema.
- Opstanak Alema je značajan ne samo za našu zajednicu,
već i za kosovsko društvo u cjelini. Mogu odgovorno da
kažem da su političke partije podjednako bile
zastupljene u našem magazinu, iako je bilo bojkota
pojedinaca, ili optužbi da zastupamo samo jednu stranu.
Nama je veoma važno da se bošnjački politički faktor
ujedini, da političari i novinari rade svoj posao.
Urednik društveno-poltičke hronike, Refki Alija je
govorio o sadržaju Alema:
- Kao i ostali listovi sličnoga tipa Alem se bavi
životnim temama. Prije svega Bošnjaka na Kosovu, ali smo
mi obrađivali život Bošnjaka i u Albaniji, Makedoniji i
BiH. Na žalost, zbog finansijskih nemogućnosti nismo
mogli da pokrijemo sve teme. U redakciji je nas tri
novinra, te ne možemo sve da stignemo. Nadamo se da ćemo
našim angažmanom, i pomoći nekih donatora, koji su
svijesni značaja pisane riječi, zadovoljiti prohtjeve
naših čitalaca.
Urednik kulturno-reportažne rubrike, Raif Kasi je
istakao da je u Alemu rađeno i na afirmisanju mladih
stvaralaca iz književnosti na bosanskome jeziku. Na
žalost, raspisivanje konkursa za "Najbolju priču" u
Alemu je prestalo, kada je Ministarstvo za kulturu
odbilo ovaj projekat. Alem nije imao mogućnosti da
izdvoji sredstva za ovu veoma uspješnu aktivnost koja
omogućava bošnjačkim stvaraocima da objave svoje radove.
- U nekoliko navrata organizirali smo konkurse za
najbolju priču, najbolji rad, gdje se prijavio veliki
broj naših čitalaca, ne samo sa Kosova, već i iz
okruženja i dijaposre. U granicama svojih mogućnosti mi
smo nagradili najbolje autore, ali je ta tradicija
prestala iz finansijskih razloga. A kultura jednog
naroda zavisi upravo od ljudi koji znaju i umiju da pišu.
Ramuš Abdi, redaktor lista Alem je govorio o
distribuiranju lista u inozemstvu, vezama sa dijasporom
i zastupljenosti rada klubova iz Švicarske u listu.
- Alem je imao prilično čitalaca u Švicarskoj i Italiji,
a jedno vrijeme i u Turskoj. Pokušavamo da preko naših
klubova i zajednice obnovimo i proširimo tu mrežu -
kazao je Abdi.
Tri godine na internetu
Alem se u toku šestogodišnjeg izlažena transformirao i
promijenio tehnički izgled lista nabolje, za šta je
zadužen tehnički urednik Amir Jakupi. Jakupi kaže da "ništa
ne zaostaje po izgledu sa drugim listovima sličnog
karaktera u svijetu".
- Pokušavamo biti atraktivniji, jer ako pogledamo prvi i
zadnji broj Alema, vidi se da smo dosta napredovali po
ovom pitanju. Kvalitetan papir, trudimo se da imamo više
kolor stranica, mada to često zavisi od cijene.
Kompjuterska obrada Alema povjerena je Faruku Bajramiju,
koji obećava da će ova stranica u narednom periodu biti
još bolja i atraktivnija:
- Cio sadržaj Alema je na web stranici već više od tri
godine, dakle dostupan je na internetu i on se redovno
dopunjuje. U planu je da Alem online postane dinamična
stranica, tako da bi čitaoci mogli naći svakodnevne
vijesti i informacije.
Behim Murati, distrubuter lista je govorio o slaboj
naplati, kao i da se uspješnije osigura distribucija
lista u gradovima Kosova. Murati smatra da je list skup,
ali i da ljudi slabo čitaju štampu.
- U zadnje vrijeme je opala prodaja Alema, smatram da je
cijena bila visoka. Imajući u vidu da smo sada cijenu
lista smanjili, na samo jedan euro, nadam se da će se
tiraž lista povećati.
Inače, Alem je otvoren za suradnju, te je u tom planu
Redakcija u zadnjem broju ustupila prostor dodatku za
mlade. Za njihov list "In bloom", kojeg uređuju
srednjoškolci Amir Miftari i Dino Sagdati.
- List srednjoškolaca "In bloom", što znači u procvatu
je otvoren za sve učenike koji se žele iskazati pisanom
riječju - kazao je Miftari.
- Cilj nam je da list bude što aktuelniji, potrudićemo
se da ima tema koje su mladima interesantne - tvrdi
Sagdati.
Naravno, čestitku za Alemov šesti rođendan poželio je i
oficir za štampu pri turskom KFOR-u, koji je sa
saradnicima prisustvovao svečanoj ceremenoji, kao i
zvaničnici koalicije Vakat, zastupnik Džezair Murati i
ministar Sadik Idrizi. |
| |
Humanitarno udruženje "ŠAR", organiziralo prvo
takmičenje učača Kur'ana
U
očuvanju identiteta
Zurich, 25. mart - U organizaciji Humanitarnog udruženja
"Šar" u Wallisellenu organizirano je prvo takmičenje
učača (karija) Kur'ana. Na ovom takmičenju učestvovalo
je deset učača, među kojima i nekoliko djevojaka.
Poslije učenja poglavlja Kur'ana imama Bekima ef. Amze,
gostima se obratio Džavit ef. Hamza, koji je govorio o
važnosti održavanja ovakvih skupova preko kojih se čuva
identitet i islamska tradicija.
Okupljenima se obratio i imam Sakib ef. Halilović, inače
predsjednik žirija.
Kandidati su počeli sa učenjem prvog dijela sure "Jusuf",
čitanjem iz Kur'ana, da bi nakon toga usljedilo i učenje
napamet.
Tročlani žiri predvođen imamom Sakibom ef. Halilovićem,
nije imao lak posao.
Prvo mjesto je osvojio Mustafa Džaferi, kome su
organizatori dodijelili komplet "Knjiga o
vjerovjesnicima", druga dva mjesta podjelili su Emina
Mujanović i Miftar Kuljići, kojima su također uručene
vrijedne nagrade, a među nagrađenima bio je i Mirsad
Murati.
Nagrade je uručio Džavit ef. Hamza, koji se zahvalio
prisutnima na odazivu i učačima poželio da u narednom
susretu pokažu još bolje rezultate.
Nakon takmičenja upriličen je i ručak. /B. F. |
| |
|
|
